Zašto litijumske baterije koriste aluminij kao omotač?

Zašto litijumske baterije koriste aluminij kao omotač?

Glavni razlozi za korištenje aluminijskih kućišta u litijumskim baterijama mogu se detaljno analizirati sa sljedećih aspekata: mala težina, otpornost na koroziju, dobra provodljivost, dobre performanse obrade, niska cijena, dobre performanse odvođenja toplote itd.

1. Lagana

• Niska gustoća: Gustoća aluminija je oko 2,7 g/cm³, što je znatno niže od gustoće čelika, koja iznosi oko 7,8 g/cm³. U elektroničkim uređajima koji teže visokoj gustoći energije i maloj težini, kao što su mobilni telefoni, laptopi i električna vozila, aluminijske ljuske mogu efikasno smanjiti ukupnu težinu i poboljšati izdržljivost.

2. Otpornost na koroziju

• Prilagodljivost visokonaponskim okruženjima: Radni napon materijala pozitivnih elektroda litijum baterije, kao što su ternarni materijali i litijum kobalt oksid, relativno je visok (3,0-4,5 V). Pri ovom potencijalu, aluminijum će formirati gusti pasivizacijski film aluminijum oksida (Al₂O₃) na površini kako bi spriječio daljnju koroziju. Čelik lako korodira elektrolit pod visokim pritiskom, što rezultira degradacijom performansi baterije ili curenjem.

• Kompatibilnost elektrolita: Aluminij ima dobru hemijsku stabilnost na organske elektrolite, kao što je LiPF₆, i nije sklon reakcijama tokom dugotrajne upotrebe.

3. Provodljivost i strukturni dizajn

• Spajanje kolektora struje: Aluminij je preferirani materijal za kolektore struje s pozitivnom elektrodom (kao što je aluminijska folija). Aluminijska ljuska može se direktno spojiti na pozitivnu elektrodu, što pojednostavljuje unutrašnju strukturu, smanjuje otpor i poboljšava efikasnost prijenosa energije.

• Zahtjevi za provodljivost omotača: Kod nekih dizajna baterija, aluminijski omotač je dio puta struje, kao što su cilindrične baterije, koji ima i funkciju provodljivosti i zaštitne funkcije.

4. Performanse obrade

• Odlična duktilnost: Aluminij se lako obrađuje i rasteže, te je pogodan za masovnu proizvodnju složenih oblika, kao što su aluminijsko-plastične folije za kvadratne i mekane baterije. Čelične ljuske je teško obrađivati ​​i imaju visoke troškove.

• Garancija zaptivanja: Tehnologija zavarivanja aluminijumske ljuske je zrela, poput laserskog zavarivanja, koja može efikasno zaptiti elektrolit, spriječiti prodor vlage i kisika i produžiti vijek trajanja baterije.

5. Upravljanje temperaturom

• Visoka efikasnost odvođenja toplote: Toplinska provodljivost aluminija (oko 237 W/m·K) je mnogo veća od one kod čelika (oko 50 W/m·K), što pomaže bateriji da brzo odvede toplotu tokom rada i smanji rizik od termičkog bijega.

6. Troškovi i ekonomičnost

• Niski troškovi materijala i obrade: Cijena sirovine aluminija je umjerena, a potrošnja energije za obradu niska, što je pogodno za proizvodnju velikih razmjera. Nasuprot tome, materijali poput nehrđajućeg čelika su skuplji.

7. Sigurnosni dizajn

• Mehanizam za smanjenje pritiska: Aluminijumske školjke mogu osloboditi unutrašnji pritisak i spriječiti eksploziju u slučaju prekomjernog punjenja ili termičkog prenapona dizajniranjem sigurnosnih ventila, kao što je CID flip struktura cilindričnih baterija.

8. Industrijske prakse i standardizacija

• Aluminijske školjke su široko prihvaćene od ranih dana komercijalizacije litijumskih baterija, poput baterije 18650 koju je Sony lansirao 1991. godine, formirajući zreo industrijski lanac i tehničke standarde, dodatno učvršćujući svoju poziciju u glavnom trendu.

Uvijek postoje izuzeci. U nekim posebnim scenarijima se koriste i čelične ljuske:

U nekim scenarijima s izuzetno visokim zahtjevima za mehaničku čvrstoću, kao što su neke baterije ili primjene u ekstremnim okruženjima, mogu se koristiti niklovane čelične obloge, ali cijena je povećanje težine i troškova.

Zaključak

Aluminijske ljuske postale su idealan izbor za litijumske baterije zbog svojih sveobuhvatnih prednosti kao što su mala težina, otpornost na koroziju, dobra provodljivost, jednostavna obrada, odlično odvođenje toplote i niska cijena, savršeno balansirajući performanse, sigurnost i ekonomske zahtjeve.


Vrijeme objave: 17. februar 2025.